Ljubav

Autor: Andrea Petrlik Huseinović

Novo

Počeli Dani Augusta Šenoe Ines Rakočević

Book&More



Dani Augusta Šenoe održavaju se i ove godine od 14. studenog do 13. prosinca u organizaciji udruge “Svi naši Šenoe”.

Jedan od najvećih hrvatskih romanopisaca – August Šenoa, rođen je 14. studenoga 1838. a preminuo je 13. prosinca 1881. Upravo zbog toga u razdoblju od sredine studenog do sredine prosinca obilježavaju se njegovi dani. 

 

Izložba

U muzeju pod nazivom “Kuća Šenoa” ove se godine može vidjeti izložba podijeljena u dva dijela. Prvi dio obuhvaća osobne dokumente, rukopise i pisma A. Šenoe vezane za njegovo rođenje, školovanje i službu. Trajanje prvog dijela izložbe je od 14. do 26. studenog. 

Drugi dio izložbe bit će posvećen bolesti i smrti Augusta Šenoe i moći će se pogledati od 28. studenoga do 13. prosinca ove godine.

Ulaznice kupljene za prvi dio izložbe (u iznosu od  20,00 i 30,00 kuna) vrijedit će i za drugi dio izložbe. Izložba  se može  pogledati u radno vrijeme "Kuće Šenoa"  - od ponedjeljka do petka 14-19h (zadnji ulaz u 18h), a subotom 11-18h (vodstvo u 11h, 13h, 15h i 17h).

 

Kuća Šenoa 


Kuća Šenoa je sinonim za kulturnu baštinu koju su stvorili članovi obitelji Šenoa kroz četiri generacije - tijekom 182 godina života u Zagrebu. 
Prostor u kojem se nalazi njihova ostavština je obiteljska kuća u Zagrebu, Mallinova 27.
Uz to Kuća Šenoa je i naziv autorskog projekta Jasmine Reis, nasljednice ostavštine obitelji Šenoa koji obuhvaća niz aktivnosti tijekom cijele godine, a koje su povezane s likom i djelom Augusta Šenoe i svih ostalih Šenoa.  Posebni dio projekta Kuća Šenoa namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola.

Zdenko Šenoa bio je jedini unuk Augusta Šenoe i nakon njegove smrti nažalost nestala je direktna  krvna veza  s Augustom Šenoom. Ali njegova obitelj i dalje je nastavila rad na očuvanju obiteljske baštine. 
Još za života Jasmininih roditelja, zajedno s njima radila je na popisu ostavštine, s namjerom otvorenja Kuće Šenoa javnosti. Radi se o ostavštini četiri generacije Šenoa tijekom življenja u Zagrebu, te dio ostavštine Augustovog djeda Johannesa koji je bio mlinar i pekar u Budimu i umro iste godine kada mu je rođen unuk August u Zagrebu (1838.).


Kuća Šenoa ima cca 220  m2 na dvije etaže. Jedna soba potpuno je posvećena Augustu Šenoi . Tu je njegov namještaj, biblioteka, osobni predmeti (njegov pisaće stol, naslonjač, krevet u kojem je umro,  pribor za pisanje, cilindri), u vitrinama postav koji se mijenja (osobni dokumenti Augusta Šenoe, korespondencije njegovih suvremenika npr. Tkalčić, Gaj, Zajc, Dežman, Mažuranić, Jorgovanić, Deželić i dr.).

Jedna soba je velika biblioteka koju su stvarali Šenoe generacijama i prema zapisu Zdenka Šenoe broji oko 6000  naslova.Tu je i velika soba (salon i  blagovaona s klavirom) sa secesijskim namještajem s početka 20. stoljeća.
Na katu je soba koja je uređena kao atelijer Branka Šenoe. Sačuvan je njegov slikarski pribor. U toj sobi on je 1934. oslikao zid za 16. rođendan nećaka Zdenka, što je Zdenko opisao u svom dnevniku. Ta zidna slika do sada je nepoznata javnosti, pa čak i likovnim stručnjacima.

 

 

Fotke: Udruga "Svi naši Šenoe"