Uoči nastupa na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu, glavni urednik izdavačke kuće Fraktura, Seid Serdarević odgovorio nam je na nekoliko pitanja o sajmovima općenito i o ovogodišnjem frankfurtskom koji je pred njim.
Koja je po Vama važnost i korist ovakvih velikih sajmova za hrvatske nakladnike i pisce?
Svaki veliki sajam pa tako i frankfurtski je od velike koristi za nakladnike i pisce. Međutim, Hrvatska nažalost od svoje samostalnosti pa do danas nije uspjela osmisliti pravi način na koji bi predstavljala svoje autore i pisce. Bilo je nekoliko pokušaja, najozbiljniji je bio onaj kada smo na Leipziškom sajmu knjiga bili zemlja u fokusu te na najbolji mogući način predstavili svoje autore te uspjeli ostvariti prijevod od čak 50 hrvatskih autora u jednoj godini na zahtjevnom njemačkom tržištu. Do dana današnjeg ne možemo reći da Hrvatska ima ozbiljnu strategiju što i kako napraviti na sajmovima knjiga.
Kako su Vama osobno pomogli sajmovi na kojima ste sudjelovali?
Nama, Frakturi osobno i meni sajmovi knjiga služe naravno s jedne strane za uspostavljanje mreže kontakata sa inozemnim nakladnicima. S druge strane i za prodaju prava domaćih autora. To činimo prilično uspješno te smo u proteklih desetak godina prodali čitav niz domaćih autora na vrlo zahtjevna tržišta Europe i svijeta kod najvećih svjetskih nakladnika.
Koliki su vaši troškovi za odlazak i prisustvo na Frankfurtskom sajmu?
Iznajmljivanje samog štanda košta između 1000- 1500 eura. Mali štand već godinama dijelimo sa slovenskom kućom Beletrina koja ima sličan program i ta suradnja je iznimno uspješna. Osim toga, prisustvo na Frankfurtskom sajmu knjiga je jednostavno imperativ - svaka nakladnička kuća koja drži do sebe mora prisustvovati na tom sajmu.
Koje je Vaše mišljenje o tome da je Ministarstvo za kulturu ove godine izdvojilo sredstva za nacionalni štand, ali ne i za štand sa omladinskim i dječjim hrvatskim knjigama?
Ministarstvo kulture kao što sam već rekao, niti ove a niti prethodnih godina nema razrađenu nacionalnu strategiju kako da predstavlja hrvatske autore i hrvatsku književnost u inozemstvu. Ne samo na Frankfurtskom sajmu knjiga nego općenito. Predstavljanje hrvatske knjige i književnosti obuhvaća sve; od dječje knjige, publicistike, klasika, suvremenih proznih autora, poezije, do knjiga samopomoći i sličnih. Takav tip izlaganja potrebno je promisliti i on zahtjeva s jedne strane višegodišnju strategiju, točan dizajn, precizne upute te razno razne pomoći stranim nakladnicima u prevođenju knjiga.
Koje je Vaše mišljenje o ovogodišnjoj organizaciji odlaska na sajam i o tome što je uloga organizatora dodijeljena bez službenog natječaja?
Vidjet ćemo kako će to biti, sama ideja da se nastup organizira na brzinu sigurno neće pomoći da bude najkvalitetnije odrađen. Ja se iskreno nadam da će gospodin Gerenčer koji se do sada iskazao u organizaciji zahtjevnog projekta kao što je Brod kulture, uspjeti, iako nema mnogo iskustva, organzirati hrvatski nastup na sajmu knjiga u Frankfurtu. Da li će taj nastup biti uspješan ili ne, o tome možemo govoriti tek nakon Frankfurta. Ono što je nedopustivo je da Ministarstvo kulture takve stvari ponovo obavlja u zadnji čas i da se to ne napravi na vrijeme. Nama je potrebna agencija za knjigu koja će koordinirati ne samo ovaj nastup nego profesionalno, transparentno dodjelu svih sredstava koja su potrebna za knjigu. Treba uzeti u obzir da knjiga gotovo jedina sredstva koja dobiva, dobiva iz proračuna Ministarstva kulture, a ta sredstva su znatno manja nego što sama knjiga PDV-om koji je uveden prije tri godine uplaćuje u državni proračun. Da ne govorimo o svim ostalim porezima koje nakladnička industrija redovito plaća.
Fotka: Roko Crnić