U Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak se otvara izložba "Izazov moderne: Zagreb - Beč oko 1900.", koja će prvi put istodobno predstaviti djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti.

Klovićevi dvori u trideset godina djelovanja prvi su put napravili jednu svjetsku izložbu, ocijenio je ravnatelj galerije Antonio Picukarić na konferenciji za novinare na kojoj je u utorak autorski tim predstavio izložbu na kojoj su djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla usporedno postavljena s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića.

Njome će se predstaviti politički prevrtljivo razdoblje vladavine cara Franje Josipa I., vrijeme nastanka Freudove teorije psihoanalize, vrijeme u kojemu je umjetnost imala velik utjecaj u Austro-Ugarskoj monarhiji, a obilježila su ga brojna umjetnička djela zagrebačkih i bečkih umjetnika.

"Izazov moderne je pokazati koliko se u tom razdoblju Zagreb oslanjao na Beč u slikarstvu, kiparstvu, primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi. Pokazat ćemo da naš Bukovac može stajati uz bok bilo kojeg bečkog predstavnika secesije, a Meštrović na pročelju toga modernog umjetničkog razdoblja", ustvrdila je jedna od autorica izložbe Petra Vugrinec.

Izložba je nastala u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori te poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirki diljem svijeta koje se iznimno rijetko izlažu u javnosti.

Među umjetninama iz Beča naći će se slike "Prijateljice (Sestre)", "Žena na crvenoj pozadini" te crteži za "Beethovenov friz" Gustava Klimta, potom “Borik zimi” i “Alegorijska figura/Mladić Goethe s raširenim rukama" Kolomana Mosera, reljefi Georga Klimta, brata Gustava Klimta, dva naslonjača s potpisom Josepha Hoffmana te stol koji je oblikovao Adolf Loos i brojne druge umjetnine.

Od djela hrvatskih autora bit će izložen prizor s tri kupačice Vlahe Bukovca iz 1903. godine, slika koja se nalazi u bečkom Belvedereu i naša će je publika prvi put imati prilike vidjeti te skulptura “Majčina briga” Ivana Meštrovića, smještena u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti, pred domaćom publikom izložena nakon cijelog jednog stoljeća.

Iz Bečkog Belvederea bit će izložena i "Madame Wittgenstein" Ivana Meštrovića, supruge Karla Wittgensteina, mecene našeg umjetnika.

Razdoblje gesamtkunstwerka, koje karakterizira način života prožet umjetnošću, bit će prikazan i kroz usporedbu bečke i zagrebačke arhitekture te uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena.

Ukazat će se i na usporedivost bečke muze Alme Mahler s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram, na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac te  na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture. 

Na postavljanju izložbe surađivalo se s brojnim bečkim institucijama i autorima tako da je uvodni tekst o Gustavu Klimtu u katalogu napisao trenutno najveći stručnjak za Klimta u Europi, umjetnički ravnatelj Belvederea Alfred Weidinger. Uvodnik je napiasao hrvatski akademik Viktor Žmegač, najveći teoretičar bečko-hrvatskih odnosa u doba moderne.

Izložba će biti otvorena do 7. svibnja ove godine, a autori očekuju da će na jesen biti postavljena i u bečkom Belvedereu.

Fotografije ustupili: Klovićevi dvori

https://www.facebook.com/galerijaklovic/?fref=ts

Grupna fotografija bečkih secesionista, 1902., foto: Moritz Nähr, Österreichische National bibliothek, Bildarchiv. Slijeva na desno: Anton Stark, Gustav Klimt (sjedi), Koloman Moser(sa šeširom), Carl Moll, Maximilian Lenz (leži), Ernst Stöhr, Wilhelm List, Emil Orlik (sjedi),Maximilian Kurzweil (s kapom), Leopold Stolba, Adolf Böhm, Rudolf Bacher